ʻO Gertrude Duby Blom a me ka mōʻaukala o ka Hale Hōʻikeʻike ʻo Na Bolom

Pin
Send
Share
Send

E aʻo e pili ana i ke ola o kēia wahine nāna i kōkua i ka poʻe Lacandon a e pili ana i kahi hale hōʻikeʻike kūikawā ma Chiapas.

ʻO ka hana paʻi kiʻi ikaika a Gertrude Duby Blom i hana ai no 40 mau makahiki i lilo i mea hōʻike i ka moʻolelo o ka poʻe Lacandon ma ka Hale Hōʻikeʻike ʻo Na Bolom, a ua pili kona inoa i kēia hui lāhui. ʻO kāna mea e hopohopo nui ai e kōkua i ka pale ʻana i ke ola o ka Lacandon a me ka ululāʻau, no laila ke ʻike nei ʻo wai ʻo Trudy, e like me kā kona mau hoa i kapa ai iā ia, kahi huakaʻi hoihoi i loko o ka moʻolelo o kēia kenekulia.

ʻO ka moʻolelo pilikanaka o kēia wahine mahalo nui ʻia e like me ka mea hou. Hoʻomaka kona ola ke hoʻomaka nā puahiohio politika i ʻEulopa i ka neʻe o ka hana ʻino i hiki i kona piko me ke Kaua Honua ʻElua.

Ua hānau ʻia ʻo Gertrude Elizabeth Loertscher ma Bern, kahi kūlanakauhale ma ka Swiss Alps, i ka makahiki 1901 a make ma Na Bolom, kona home ma San Cristóbal de Ias Casas, Chiapas, i ka lā 23 o Kēkēmapa 1993.

Ua hala mālie kona wā kamaliʻi ma Wimmis, kahi i noho ai kona makuakāne ma ke ʻano he kuhina no ka hale pule Protestant; I kona hoʻi ʻana i Bern, i kona wā ʻōpio, ua lilo ʻo ia i hoaaloha me kona hoanoho, ʻo Mr. Duby, ka mea i hana ma ke ʻano he luna alahao, ʻoiai ia manawa like me ke kūlana kākau ʻōlelo o ka Union of Railway Workers of Switzerland. ʻO kēia kāne nāna e hoʻolauna iā ia i nā manaʻo kaiaulu; I ka hui o ke keiki a Mr. Duby, ʻo Kurt kona inoa, ua komo ʻo ia i loko o nā kūlana o ka Swiss Socialist Democratic Party i kona wā he 15 mau makahiki. Ma hope o ke aʻo ʻana i ka mahi ʻai, neʻe ʻo ia i Zurich kahi i hele ai i ka noho o ka hana kaiaulu. I 1920, ua komo ʻo ia ma ke ʻano he haumāna i ke kahua o ka Socialist Youth Movement a hoʻomaka i kāna ʻoihana ma ke ʻano he mea kākau moʻolelo, e kākau ana no nā nūpepa socialist Tagwacht, mai Bern, a me Volksrecht, mai Zurich.

I ka makahiki 23, ua hoʻoholo ʻo ia e huakaʻi i kahi hana e hana i nā hōʻike no nā nūpepa Switzerland e pili ana i ka neʻe kaiāulu i nā wahi ʻē aʻe o ʻEulopa. I ka makahiki 1923 noho ʻo ia ma ʻEnelani, a noho manawaleʻa me ka ʻohana Quaker. Ua hoʻomaka ʻo ia i ka launa pū ʻana me ka English Labor Party, kahi i loaʻa ai iā ia ka manawa kūpono e hui aku ai me George Bernard Shaw, a me nā mea ʻē aʻe ʻē aʻe.

Me ka manaʻo e aʻo i ka ʻ Italiankālia, ua huakaʻi ʻo ia i Florence; Hoʻomau i ka hakakā kaiaulu, hoʻomau ʻo ia i kāna hana ma ke ʻano he mea kākau moʻolelo a komo i nā neʻe anti-fascist. I ka makahiki 1925, ua hopu ʻia ʻo ia me nā poʻe kaiāulu ʻē aʻe, a ma hope o ka ninaninau ʻia ʻana he ʻelima mau hola, ua hoʻopaʻahao ʻia ʻo ia no hoʻokahi pule a lawe ʻia i ka palena ʻo Switzerland. Ke kali nei ʻo Kurt Duby iā ia ma laila, mai kahi a lākou e huakaʻi ai i ke kaʻaahi a Bern; i ka hōʻea ʻana, ua hoʻokipa ʻia ʻo ia e ka lehulehu e luliluli ana i nā hae ʻulaʻula a me nā slogan. Ma hope o ka mea i hana ʻia, ʻaʻole ʻae ʻia e kona ʻohana, me nā manaʻo conservative, iā ia.

I kekahi mau lā ma hope o ko lākou hōʻea ʻana, ua male ʻo Trudy lāua ʻo Kurt. Lawe ʻo ia i ka inoa ʻo Duby no ka hapa nui o kona ola, ʻoiai i nā makahiki i hala iho nei e lawe ʻo ia i kāna kāne ʻelua. Ma muli paha o ka ʻehaʻeha i hoʻokumu ʻia e ka makua hōʻole a i ʻole he makana i ka makuakāne o Kurt, ʻoiai ma hope o ke kaʻawale ʻana mai iā ia, ua hoʻomau ʻo ia i ka hoʻohana ʻana i kona inoa hope. Ma hope o ka male ʻana iā Kurt, hana lāua ʻelua i ka Social Democratic Party. Kū aʻe nā ʻokoʻa politika a me nā pilikino ma waena o lākou e alakaʻi iā lākou e hoʻokaʻawale i ka makahiki ʻekolu o ka male. Hoʻoholo ʻo ia e huakaʻi i Kelemania, kahi i koi ʻia ai ʻo ia ma ke ʻano he haʻi ʻōlelo. Hoʻomau ʻo Kurt i kāna ʻoihana politika a lilo i lālā koʻikoʻi o ka Parliament Parliament a he luna kānāwai o ka ʻAha Hoʻokolokolo Kiʻekiʻena.

I Kelemania, he lālā ʻo Gertrude Duby o ka ʻAoʻao Komunista; ma hope koke iho, ua hoʻoholo ʻo ia e hui pū i kēia manawa e hoʻokumu i ka Socialist Workers Party. I Ianuali 1933, ua hoʻomaka ʻo Kelemania i kāna Kalvary: ua koho ʻia ʻo Hitler i Chancellor. ʻO Gertrude, ke pale nei i kāna lawe ʻana aku, male i kahi hoa Kelemania e loaʻa ai ke kamaʻāina. ʻOiai ʻo ia, ua kū ʻo ia ma ka papa inoa ʻeleʻele a ʻimi ʻia e ka mākaʻi Nazi. Pono ʻo ia e noho clandestinely, e hoʻololi i nā wahi i kēlā me kēia pō, akā ʻaʻole kū ka hana o ka hōʻino ʻana i ke aupuni dictatorial a loaʻa i nā nūpepa Switzerland kāna mau ʻatikala i kēlā me kēia lā. Hoʻouna i nā hōʻike mai nā wahi like ʻole, me nā mākaʻi ma hope ona. ʻO ka mea hope loa, e haʻalele iā Nazi Kelemania, ua loaʻa iā ia kahi passport pono ʻole i ʻae iā ia e hele i Farani, kahi no ʻelima mau makahiki i hana ai ʻo ia i kahi hoʻokūkū ikaika e kūʻē i ka fascism.

Ma muli o kona kūlana kaulana ma ke ʻano he koa hakakā, ua kāhea ʻia ʻo ia i Palisa e hui pū me ka hoʻonohonoho o ka International Struggle Against War and Fasism, ʻoiai ke hoʻomaka nei o ke kaua e like me ka mea kokoke a he mea pono e hana i nā mea āpau e kāohi iā ia. Ua huakaʻi ʻo ia i ʻAmelika Hui Pū ʻIa ma 1939 a ua komo i ka hoʻonohonoho ʻana o ka World Congress of Women Against War. Hoʻi ʻo ia i Palisa ke hoʻomaka ka lapuwale kaua. Ua pio ʻo Farani i ka kaomi Kelemania a ke kēnā nei ʻo ia e hopu i nā mea hakakā anti-fascist a pau ʻaʻole he poʻe Palani. Ua mālama ʻia ʻo Gertrude i loko o kahi hoʻomoana o ka hale paʻahao ma ka hema o Palani, akā ʻo ka mea pōmaikaʻi ua ʻike ke aupuni Swiss a hoʻomaka i nā hana e hoʻokō i kāna hoʻokuʻu ʻia, a loaʻa iā ia he ʻelima mau mahina ma hope ma ka lawe ʻana iā Trudy i kona ʻāina hānau. I kahi manawa ma Switzerland, ua hoʻoholo ʻo ia e hoʻopau i ka male Kelemania a laila loaʻa hou kāna passport Switzerland, kahi i ʻae iā ia e huakaʻi i ʻAmelika Hui Pū ʻIa e hoʻonohonoho kālā no nā mea mahuka mai ke kaua.

I ka makahiki 1940, me nā mea mahuka ʻē aʻe, nā democrats, nā socialist, nā komunista, a me nā Iudaio, ua neʻe ʻo ia i Mexico a hoʻohiki ʻole ʻo ia e komo i loko o ka politika politika Mekiko, ʻoiai he ʻano kākau moʻolelo ia, ma kekahi ʻano āna i hana ai. Ua launa ʻo ia me ke kākau ʻōlelo o ka hana o ka manawa, nāna i hoʻolimalima iā ia ma ke ʻano he mea kākau moʻolelo a me ka mea hana kaiaulu; ʻO kāna ʻoihana e hoʻopaʻa i ka hana a nā wahine i nā hale hana, e alakaʻi iā ia e huakaʻi ma waena o nā moku ʻākau a me waena o ka Repubalika ʻo Mexico. Ma Morelos ua hoʻokumu ʻo ia i ka pilina me ka makasina Zapatistas, hoʻoponopono ʻia e nā wahine i hakakā me ka ʻaoʻao o General Zapata, a hana pū me kā lākou mau kākau.

I kēia manawa kūʻai aku ʻo ia i kahi pahupaʻikiʻi Agfa Standard no $ 50.00 mai kahi malihini Kelemania ʻo Blum, ka mea nāna i hāʻawi iā ia i kekahi mau manaʻo maʻamau o ka hoʻohana ʻana o ka mīkini a aʻo iā ia e paʻi i ka rudimentary. ʻAʻole i hoʻokumu ʻia kāna kumu hoʻoikaika no ke paʻi kiʻi ʻana, no ka mea, aia hou kona ʻuhane hakakā: ua ʻike ʻo ia i ke paʻi kiʻi ʻana ma ke ʻano he pono hana hōʻike, no laila ua ulu ka hoihoi nui iā ia. ʻAʻole ia e haʻalele hou i kāna kāmera.

I ka makahiki 1943, ua huakaʻi ʻo ia i ka huakaʻi aupuni mua i ka nahele ʻo Lacandon; ʻO kāna hana ka palapala ʻana i ka huakaʻi me nā kiʻi a me ka kākau puke moʻolelo. ʻO ia huakaʻi i mālama ʻia nona ka loaʻa ʻana o ʻelua mau aloha hou i kona ola: ʻo ka mea mua o ka poʻe e hana i kona ʻohana hou, kona mau hoahānau ʻo Lacandons, a ʻo ka lua, ʻo ka archaeologist Denemaka ʻo Frans Blom, kahi āna i puana ai i nā makahiki he 20 e hiki mai ana, a hiki i ka make ʻana. o ka.

ʻO Gertrude ma luna o nā mea humanist a pau i hakakā no kāna mau kūpaʻa, ʻaʻole i pau. I ka makahiki 1944 ua paʻi ʻo ia i kāna puke mua i kapa ʻia ʻo Los lacandones, kahi hana hoʻokalakupua maikaʻi loa. ʻO ka ʻōlelo mua, i kākau ʻia e kāna kāne i ka wā e hiki mai ana, e ʻike ana i ka waiwai kanaka o kā Duby hana: Pono mākou e hoʻomaikaʻi iā Miss Gertrude Duby, no ka ʻae ʻana iā mākou e ʻike he poʻe kānaka kēia hui liʻiliʻi o nā Indians Mekiko, he kāne, wahine a keiki lākou. e ola nei i ko mākou honua, ʻaʻole like me nā holoholona laha ʻole a i ʻole ka hale hōʻikeʻike hōʻikeʻike i nā mea, akā ma ke ʻano he ʻaoʻao hoʻohui o ko mākou lāhui kanaka.

I kēia ʻōlelo, wehewehe ʻo Duby i ka hōʻea ʻana o Don José i ke kaiāulu ʻo Iacandon, kāna mau loina a me kona hauʻoli, kona naʻau kūpuna a me kona palupalu i ke alo o nā maʻi, e like me nā hoʻōla ma ia lā. Nānā ʻo ia i nā kūlana o ka wahine i kēlā wahi a kāhāhā i ka maʻalahi o ka naʻau o ka noʻonoʻo ʻana. Hāʻawi ʻo ia i kahi moʻolelo pōkole o ka mōʻaukala o ka Iacandones, ka mea āna i kapa aku ai "nā mamo hope a nā mea kūkulu hale o nā kūlanakauhale weliweli." Ua wehewehe ʻo ia iā lākou ma ke ʻano he "koa wiwo ʻole e kūʻē i ka naʻi aupuni no nā kenekulia", me ka noʻonoʻo "i hana ʻia i loko o kahi kūʻokoʻa i ʻike ʻole i nā mea nona a hoʻohana paha."

I ka manawa pōkole, ua loaʻa iā Trudy ke aloha o nā Lacandones; Ua ʻōlelo ʻo ia no lākou: "Ua hāʻawi mai koʻu mau hoaaloha Iacandon iaʻu i ka hōʻoiaʻiʻo loa o ko lākou hilinaʻi i ka wā a lākou i lawe ai iaʻu i kaʻu huakaʻi ʻekolu e ʻike i ka loko laʻa o Metzabok"; o nā wahine Iacandon haʻi ʻo ia iā mākou: "ʻaʻole lākou e komo i nā hana haipule a i ʻole komo i nā luakini. Manaʻo lākou inā piʻi ʻo Iacandona ma ka ʻili o ka balché, make ia. Hōʻike ʻo ia i ka wā e hiki mai ana o kēia lāhui a kuhikuhi iā "e hoʻopakele iā lākou he mea pono ia, a i ʻole e waiho iā lākou wale nō, ʻaʻole hiki ke hiki no ka mea ua wehe mua ka nahele no ka hoʻohana ʻana, a i ʻole e kōkua iā lākou e hoʻomohala i kā lākou hoʻokele waiwai a hoʻōla i ko lākou mau maʻi."

I ka makahiki 1946, ua paʻi ʻo ia i kahi moʻolelo e pili ana i ka loaʻa ʻana o nā lāhui haʻahaʻa? ʻAʻole kū ʻo kāna hana: hele ʻo ia me Blom a ʻike i ka ʻīniha jungle iniha ma ka ʻīniha a me nā kamaʻāina, a lilo ʻo ia i mea pale pale ʻole.

Ma 1950 ua kūʻai lākou i hale ma San Cristóbal de Ias Casas a lākou i bapetizo aku ai me ka inoa ʻo Na Bolom. Na, ma Tzotzil ʻo ia hoʻi "hale" a me Bolom, kahi pāʻani i nā huaʻōlelo, no ka mea ua huikau ʻo Blom me BaIum, ʻo ia hoʻi "jaguar". ʻO kāna pahuhopu ka hale o kahi kikowaena no nā noi ʻana ma ka ʻāina a hoʻokipa nui i nā Iacandons i kipa i ke kūlanakauhale.

Ua makemake ʻo Trudy i ka hale me kāna ʻohiʻohi e hele i ke kaona ʻo Mekiko. I loko o ia mea he ʻoi aku ma mua o 40 tausani kiʻi, kahi moʻolelo nani o ke ola ʻōiwi i ka hapa nui o nā kaiāulu Chiapas; Ka waihona waihona waiwai ma ka moʻomeheu Maya; kahi hōʻiliʻili o nā hana haipule, a Frans Blom i hoʻopakele ai i ka hoʻāʻo ʻana e luku i kēia mau ʻāpana i ka wā o ke Kaua ʻo Cristeros (kahi heluna nui o nā keʻa hao i hoʻopakele ʻia e Blom mai ka papa hana hoʻoheheʻe ʻia e hōʻike ʻia ma nā paia). Aia kekahi hale pule kahi e hōʻike ʻia ai nā mea o nā hana haipule, a me kahi hōʻiliʻili liʻiliʻi o nā ʻāpana archaeological. Hiki iā ʻoe ke mahalo i ka nursery kahi i ulu ai ʻo ia i mau lāʻau ʻaneʻane make. Aia kekahi lumi i hoʻolaʻa ʻia i nā Lacandons, kā lākou mau pono hana, nā pono hana, a me kahi hōʻiliʻili o nā lole mai ka ʻāina. Aia ma laila ka Hale Hōʻikeʻike ʻo Na Bolom, ke kali nei no mākou, kekahi mau palaka mai ke kikowaena o San Cristóbal, e noho ana i ka waiwai nui o ka hoʻoilina o Gertrude a me Frans Blom.

Ke mahalo mākou i nā kiʻi nani a Gertrude Duby Blom, hiki iā mākou ke ʻike he wahine luhi ʻole ʻo ia i hoʻokuʻu ʻole iā ia e hoʻonāwaliwali a, ma nā wahi a pau e pili ana, ua hakakā ʻo ia no kēlā mau kumu āna i manaʻo ai he kūpono. I nā makahiki i hala aku nei, i ka hui o kāna mau hoaaloha ʻo Lacandones, hoʻolaʻa ʻo ia iā ia iho i ke paʻi kiʻi ʻana a me ka hōʻino ʻana i ka hoʻowahāwahā ʻia o ka nahele ʻo Lacandon. ʻO Trudy, kanalua ʻole he laʻana maikaʻi loa no nā hanauna o kēia manawa a me nā hanauna e hiki mai ana, ua waiho i kahi hana e ulu ana i ka hala ʻana o ka manawa.

Pin
Send
Share
Send

Video: Lacandon Documentary Part 1 (Mei 2024).